Bolesti srca i krvnih žila

Svaka druga smrt u Hrvatskoj je od cerebrovaskularnog inzulta ili kardiovaskularnih bolesti. Svaki drugi pacijent u ordinacijama opće medicine ima povišeni krvni tlak, većina pacijenata od povišenog tlaka se ne pridržava medicinskih uputa i trajno sebi nanosi štetu.

U Hrvatskoj raste broj oboljelih i umrlih od bolesti srca i krvnih žila (cerebrovaskularni inzult) u epidemijskim razmjerima, a sve je mlađa dobna granica pojavljivanja infarkta miokarda kod muškaraca, od 40 godina na dalje. Svaki muškarac od 40g., a žene od 45g. trebaju posebno brinuti o svim faktorima rizika za prevenciju bolesti srca i krvnih žila.

Prevencija od bolesti srca i krvnih žila uključuje vođenje “zdravog života” kako bi se sačuvalo zdravlje. Glavni faktori rizika su povišen kolesterol, povišen krvni tlak, pušenje, sedentarni način života i stres.

Upozoravajući simptomi:

• Oscilacije ili trajno povišen krvni tlak, glavobolje, nelagoda ili bol oko srca, koja isijava prema vratu, bradi ili lijevoj ruci te bol u “žličici”. Bol može biti prisutna pri naporu, ali i u mirovanju.

• Preskakanje srca, osjećaj zamora kod manjeg fizičkog napora, omaglice, vrtoglavice, gubitak ravnoteže, iznenadna slabost ili smanjena pokretljivost ruke ili noge, smetnje u govoru.

• Lipide u krvi, a posebno kolesterol treba kontrolirati jednom godišnje, a kod patoloških vrijednosti slijediti upute liječnika o dijeti i terapiji.

• Krvni tlak ne smije biti veći od 140/90 mmHg, a kod bolesnika od šećerne bolesti od 130/80mmHg. Krvni tlak treba kontrolirati bar jednom godišnje, a svaka oscilacija tlaka traži liječnički pregled i pomno praćenje. Nijedno povišenje tlaka nije bezopasno i ima trajne i teške posljedice za srce, mozak, bubrege, oči i sve krvne žile.

• Nikotin je mnogostruko dokazani “ubojica”, toksin koji na mnogim razinama metabolizma utječe na razvoj bolesti srca i krvnih žila. Prestanak pušenja značajno smanjuje rizik od bolesti srca i krvnih žila kao i plučnih bolesti, te značajno poboljšava ukupno zdravlje čovjeka.

• Redovna fizička aktivnost – 4-5 puta tjedno žustrog hoda oko 45 minuta je najbolja prevencija za bolesti srca i krvnih žila, s pozitivnim utjecajem na kardio-respiratorni kapacitet, na povišeni krvni tlak, lipide i šećer u krvi, ukupnu mišično-skeletnu kondiciju i smanjenje stresa. Hodanje, trčanje, plivanje i vožnja bicikla su jedine prave aerobne vježbe koje stvarno unapređuju kardiorespiratorni kapacitet. No ipak je bolja bilo kakva fizička aktivnost, nego isključivo sedentarni način života.

• Lagana dijeta po modelu dalmatinske kuhinje s malo životinjskih masnoća, mnogo povrća i voća je važan faktor prevencije. Pijenje oko 2l vode na dan je važan faktor.

• Održavanje optimalne tjelesne težine, (grubi izračun - visina tijela umanjena za 100) je važan faktor u prevenciji bolesti srca i krvnih žila, ali i degenerativnih bolesti mišično-skeletnog sustava.

Stranica 1/4